„Zaista, Susima, zlo si učinio, bio si tako nepromišljen, tako zaslepljen, tako neuk, te si u ovako dobro izloženom učenju i pravilima postao lopov Dhamme. Zamisli, Susima, da uhvate razbojnika, prestupnika, i izvedu ga pred kralja: ’Ovo je, veličanstvo, razbojnik, prestupnik. Kaznite ga kaznom kakvu želite.’ A kralj kaže: ’Hajde, ovom čoveku čvrsto vežite ruke pozadi, obrijte mu glavu i povedite unaokolo uz zvukove bubnjeva, iz ulice u ulicu, od jednog do drugog raskršća, pa onda kroz južnu kapiju odvedite južno od grada do gubilišta i tamo mu odrubite glavu!’ Šta misliš, Susima, Da li bi taj čovek zbog toga osećao bol i tugu?” „Sigurno da bi, poštovani.”