„Prijatelju Moggallāna, tvoja čula su smirena, lice čisto i blistavo. Mora da je poštovani Mahāmoggallāna danas boravio na mirnom mestu.” „Danas sam, prijatelju, boravio na teškom mestu. Ipak, imao sam razgovor o Dhammi.” „Sa Blaženim sam, prijatelju, razgovarao o Dhammi.” „Ali, prijatelju, Blaženi sada boravi daleko, kraj Sāvatthija, u Đetinom gaju, u manastiru koji je podigao Anāthapiṇḍika. Da li je poštovani Mahāmoggallāna otišao do Blaženog koristeći duhovnu moć ili je Blaženi došao do poštovanog Mahāmoggallāne koristeći duhovnu moć?” „Nisam ja, prijatelju, otišao do Blaženog koristeći duhovnu moć, niti je Blaženi došao do mene koristeći duhovnu moć. Ali, moje duhovno oko i duhovno uho su tako pročišćeni da dopiru do Blaženog, a i oni Blaženog dopiru do mene.” „A kakav je to razgovor o Dhammi, prijatelju, poštovani Mahāmoggallāna imao sa Blaženim?” „Pitao sam Blaženog: ’Poštovani, kaže se: „Energičan, energičan.” U kom smislu je neko energičan?’ Na to mi je Blaženi odgovorio: ’Moggallāna, monah boravi energičan (ovako): ’Neka od mene ostanu samo koža, tetive i kosti; neka se meso i krv u mome telu sasuše; ali neka u meni bude energije dok ne dostignem ono što se dostići može muževnom snagom, muževnom energijom, muževnim naporom!’ Tako je, Moggallāna, neko energičan.’ Takav sam, prijatelju, imao razgovor o Dhammi sa Blaženim.”