„Je li moguće! Ako je to tačno, više nisi robinja!“ Majka poštovanog Raṭṭhapāle odjuri do njegovog oca i reče: „Molim vas da znate, kućedomaćine, da se priča kako se naš Raṭṭhapāla vratio.“ Za to vreme poštovani Raṭṭhapāla je jeo onu ustajalu kašu, sedeći uza zid neke šupe. Otac ode do njega i reče: „Dragi moj Raṭṭhapāla, sigurno si… ti jedeš tu ustajalu kašu! Pa zar nije ovo tvoja rođena kuća!“ „Domaćine, kako bismo mogli imati kuću mi koji smo napustili domaćinski život i otišli u beskućnike? Mi smo beskućnici, kućedomaćine. Došli smo u tvoju kuću, ali ne dobisme ni hranu, niti učtivo odbijanje; umesto toga, dobismo samo pogrde.“