Ako bi neko rekao: „To je najveće zadovoljstvo i radost koju doživljavaju bića”, ne bih se s njim saglasio. A zašto? Zato što postoji druga vrsta zadovoljstva, uzvišenija i tananija od tog zadovoljstva. Koja je druga vrsta zadovoljstva? Tako, Ānanda, potpunim nadilaženjem područja ni opažanja ni neopažanja, monah ulazi i ostaje u prestanku opažaja i osećaja. To je druga vrsta zadovoljstva, uzvišenijeg i tananijeg od prethodnog zadovoljstva. Moguće je, Ānanda, da askete drugih tradicija ovako kažu: „Asketa Gotama govori o prestanku opažaja i osećaja, opisuje to kao zadovoljstvo. A šta je to, kako to izgleda?” Asketama drugih tradicija koji tako kažu treba ovako odgovoriti: „Prijatelji, Blaženi opisuje zadovoljstvo ne samo kao prijatan osećaj; umesto toga, prijatelji, Tathāgata opisuje kao zadovoljstvo svaku vrstu zadovoljstva gde god i na koji god način da se nađe.” Tako reče Blaženi. Zadovoljan, poštovani Ānanda se obradova rečima Blaženoga. Neoborivo učenje